- listopada se diljem svijeta obilježava kao Svjetski dan mentalnog zdravlja. Udruga za logopedsku i psihološku podršku Ježeva kućica, ove godine posebno naglašava važnost otvorenog dijaloga vezano za podršku mentalnom zdravlju djece i mladih, obzirom na provedbu FRIENDS projekta. U sklopu tog projekta provodi i kampanju „Preveniraj, ne skrivaj“ kojom želi ukazati na činjenicu da se teškoće mentalnog zdravlja, posebice anksioznost i depresivnost mogu dogoditi bilo kojem djetetu, kao i odrasloj osobi te da je nužno govoriti o tome, no da još važnije postoje programi i načini da se spriječe ovakve tegobe. Obitelji, odgojno obrazovne institucije te lokalne i regionalne uprave mogu pomoći da se takvi programi provode na razini zajednice i time stvarati otpornije i zdravije građane i građanke.
Upravo FRIENDS Resilience program je prepoznat od Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation) kao najbolja praksa u prevenciji anksioznih i depresivnih simptoma od najranije do odrasle dobi.
FRIENDS se kao znanstveno dokazana praksa za prevenciju razvoja anksioznosti i depresivnosti te promociju mentalnog zdravlja u zajednici provodi u brojnim zemljama popud Kanade, Novog Zelanda ili primjerice Kine, SAD-a, Japanu, te Grčkoj, Cipru i mnogim drugim zemljama te je hrvatski 16. jezik na koji je FRIENDS preveden, a Jastrebarsko prvi grad u Hrvatskoj u kojem se provodi i to upravo zahvaljujući Udruzi „Ježeva kućica“ koja je osigurala sredstva putem Europskog socijalnog fonda.
Provodi se u obliku interaktivnih radionica, a djeci, ali i odraslima je zanimljiv i zabavan jer koristi najnovija znanja i inovativne tehnike temeljene na kognitivno – bihevioralnoj terapiji koje imaju dokazan učinak u promociji razvoja zdravih navika u području mentalnog zdravlja.
Zašto je važno govoriti o prevenciji mentalnog zdravlja kod djece i mladih?
Rezultati istraživanja o globalnoj prevalenciji anksioznosti i depresivnosti u adolescenciji za vrijeme pandemije COVID-19 su zabrinjavajući. Metaanaliza 29 studija koja uključuje preko 80.000,00 mladih cijelog svijeta (Racine, N. et al., 2021). ukazuje da su depresija i generalizirana anksioznost dva najrasprostranjenija problema mentalnog zdravlja mladih u svijetu.
Što se tiče podataka za Repubiku Hrvatsku, rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, iz predpandemijske 2019. godine pokazuju značajan porast broja mladih sa depresivnim simptomima u odnosu na 2011. godinu. Četiri ili više depresivnih simptoma kontinuirano je imalo 5,6% mladih, a svaka četvrta mlada osoba razmišljala je o tome da si naudi. Pandemijom COVID-19 mentalno zdravlje je dodatno ugroženo, o čemu svjedoče rezultati istraživanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu provedenog na učenicima od 1.razreda osnovne do 4.razreda srednje škole (Jokić Begić et. al., 2020). gdje prema navedenom istraživanju čak 10% djece i mladih ima izrazito visoku tjeskobu , depresivnost i stres, a svaki treći smatra da će mu trebati stručna pomoć.
Istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba iz 2021. na više od 22.000 djece uzrasta osnovne škole utvrdilo je da devet posto djece ima klinički značajnu depresivnost i anksioznost, a 14 posto ima klinički značajne simptome iz okvira PTSP-a nakon proživljenog potresa i u tijeku pandemije. Također, čak 50 posto djece ima smetnje koncentracije, više od 50 posto djece ima osjećaj praznine i tuge.
Svi ovi rezultati ukazuju na izuzetnu važnost prevencije ovih anksioznih i depresivnih poremećaja u što ranijoj dobi.
Što je anksioznost?
Anksioznost je uobičajena ljudska emocija. U nekim fazama života svi ćemo se osjećati anksiozno dok se suočavamo sa teškim situacijama. Djeca i mladi osjećaju različite razine anksioznosti i nose se s njom na više ili manje učinkovit način. Korisno je zapamtiti da su određene razine anksioznosti adaptivne i zdrave (npr. lagana anksioznost prije ispita ili javnog nastupa pomaže nam da se za njih pripremimo), a neki strahovi su prilično uobičajeni za određenu razvojnu dob (primjerice, kod mlađe djece su prisutniji strahovi od duhova, povreda, nekih prostora ili životinja, dok se djeca od osme godine nadalje više plaše realnih stvari, primjerice da ih netko ne voli, da će zakasniti i sl.).
Anksioznost postaje problem kada sprječava djecu od uživanja u uobičajenim životnim iskustvima na dulji vremenski period (npr. škola, odnosi s vršnjacima i obiteljske interakcije). Postoji nekoliko znakova anksioznosti i ti znakovi se razlikuju u broju, frekvenciji i intenzitetu. Pojedinac će rijetko pokazivati sve znakove anksioznosti i važno je da potraži pomoć dok su teškoće još uvijek male. Najčešće su ti prvi simptomi česte trbuhobolje, glavobolje, općenito tjelesni simptomi i teškoće sa usnivanjem i spavanjem.
Depresija
Neka djeca koja su iskusila anksioznost mogu također patiti i od depresije. Istraživanja diljem svijeta pokazuju snažnu povezanost između depresije i anksioznosti kod djece i adolescenata. Ipak, unatoč postojanju snažne povezanosti između njih, ovi poremećaji se temeljno razlikuju, posebno u odnosu na dob pojavljivanja, trajanje i povezane karakteristike. Ona djeca koja doživljavaju i anksioznost i depresiju obično su starija. Također, u slučajevima u kojima anksioznost i depresija postoje zajedno, obično se pokazuje da su simptomi anksioznosti nastali prije simptoma depresije. Kao takva, anksioznost može ponekad biti upozoravajući znak za mogućnost razvoja depresije. Zato je toliko važno prevenirati i tretirati anksiozne teškoće – čineći tako možemo prevenirati buduću pojavu depresije.
Kako pomoći djetetu sa anksioznim simptomima?
- dišite zajedno sa djetetom duboko i polako
- koristite svih pet osjetila kako bi se povezali sa sadašnjim trenutkom
- sjednite s njima i suosjećano im ponudite umirujuće ohrabrenje
- podsjetite ih da je normalno tako se osjećati
- da neugoda koju osjećaju ne pretkazuje da će se i ostvariti najgore što zamišljaju
- podsjetite ih da će kroz vrijeme neugoda proći
- zamolite ih da zamisle nego svoje sretno mjesto na kojem se osjećaju sigurno i opušteno
- potaknite ih da se uključe u neku aktivnost koja ih veseli i umiruje
Kako pomoći djeci i mladima sa depresivnim simptomima?
Kada je riječ o depresivnosti, dijete treba snažna emocionalna podrška. Zato evo kako možete uspostaviti čvrstu bazu za vaše dijete:
- Provodite kvalitetno vrijeme sa svojim djetetom (igrajte neke igre koje dijete voli, pokazujte interes za ono što dijete voli ili ga zabavlja)
- Potičite otvorene i iskrene razgovore (pokušajte reagirati sa prihvaćanjem, čak i ako se ne slažete sa svime što dijete govori, pokušajte ostati smireni i tražiti rješenje koje zadovoljava obje strane)
- Slušajte što vaše dijete ima za reći (više od ičega, slušajte što dijete govori, gledajte ga u uči i odmaknite sve distrakcije koje bi vas mogle prekidati)
- Priznajte njihove unutarnje borbe (potvrdite težinu emocija koje dijete osjeća i izrazite svoje suosjećanje i podršku).
Pokazivanje podrške, bez agresivnosti, može pomoći da steknete djetetovo povjerenje dopuštajući mu da razgovara o svojim problemima i brigama kada se pojave. To će vam pomoći da uočite potencijalne znakove upozorenja i reagirate u skladu s tim.
Naravno, ovi savjeti ne mogu biti zamjena sa stručnu pomoć te ukoliko uočite da dijete ili mlada osoba i dalje ne uspijeva savladati anksiozne ili depresivne simptome obratite se stručnjacima za mentalno zdravlje.
Pratite nas i tijekom tjedna u kojem promoviramo važnost prevencije problema mentalnog zdravlja kroz kampanju „Preveniraj, ne skrivaj“ te nam se slobodno u Ježevu kućicu javite za više savjeta i podršku mentalnom zdravlju djece i odraslih.
